Kamo lete nacionalni avioprijevoznici jugoistočne Europe?

Međunarodna konferencija o civilnoj zrakoplovnoj industriji
2nd Aviation Business Arena 2012

Zagreb, 21. studenoga 2012. – Pozicijom i poslovnim pokazateljima nacionalnih avioprijevoznika i domaćih zračnih luka već na početku Međunarodne konferencije o civilnoj zrakoplovnoj industriji - 2nd Aviation Business Arena 2012 - u zagrebačkom hotelu Esplanade otvorena je tema restrukturiranja i korjenitih zaokreta potrebnih za opstanak i pozitivno financijsko poslovanje hrvatske zrakoplovne industrije. Konferencija u organizaciji Infoarena Grupe od 20. do 22. studenoga domaćin je vodećim avioprijevoznicima, zračnim lukama, regulatorima i kontrolama leta iz Hrvatske i regije, koji će predstaviti perspektivu putničkog i cargo zračnog prometa te govoriti o tome kako se zrakoplovna industrija regije nosi s izazovima na domaćem i globalnom tržištu.



Radni dio konferencije službeno je otvorio Omer Pita, direktor Agencije za civilno zrakoplovstvo ističući važnost zračnog prometa u gotovo svim granama gospodarstva, ali i stratešku ulogu za Republiku Hrvatsku. Tradicionalno industrija velikih investicija, civilno zrakoplovstvo posljednjih nekoliko godina izravno osjeća posljedice gospodarskih poremećaja na tržištu pa više od polovine zračnih luka u Europi bilježi negativno financijsko poslovanje. Ipak, s pozitivnim financijskim predznakom Zračna luka Zagreb obilježava 50 godina postojanja, a tim povodom Miroslav Drljača, predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, predstavio je planove za buduće poslovanje i istaknuo važnost gradnje novog terminala za hrvatsku industriju zračnog prijevoza.



Središnje pitanje konferencije bilo je kako profitabilno poslovati uz neprestana ulaganja, na što su pokušali odgovoriti svi sudionici. Nino Borić, vlasnik tvrtke AviaNova, SAD, istaknuo je da su LCC kompanije (low cost carriers) pronašle napredniji model za ostvarivanje velikog profita kojim privlače sve štedljivije putnike, ali i generiraju nove putnike kojima zračni prijevoz dosad nije bio financijski dostupan. Napominje da je to moguće jedino ako se učinkovitost cijeloga procesa podigne na najveću razinu i ako se naplate sve dodatne usluge koje čine gotovo 60 posto ukupne zarade. Taj model slijede i mnogi nacionalni mrežni avioprijevoznici Europe pa njemačka Lufthansa od 1.1.2013. sve svoje europske operacije, osim Frankfurta i Münchena, prebacuje na svoju LCC kompaniju Germanwings.

Mirko Tatalović, izvršni direktor strateškog razvoja i planiranja u Croatia Airlinesu (CA), otkrio nam je da je optimističan najavljenim modelom restrukturiranja koji je primjenjiv u svim zrakoplovnim tvrtkama u svijetu i koji stvara realne mogućnosti da CA opstane kao kompanija u sinergiji sa Zračnom lukom Zagreb.

Na Konferenciji su sudjelovali po prvi puta i predstavnici Hrvatske udruga za smanjenje ugljičnog otiska. Gdja. Marija Pujo Tadić, dopredsjednica udruge sudjelovala je kao penalist na Okruglom stolu na temu: Ekologija i energetika.



Na Okruglom stolu bilo je riječi o poziciji zrakoplovstva nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Za zrakoplovstvo svake zemlje u prvim godinama članstva to je bila dobra vijest, posebno za zrakoplovnu industriju u slabije razvijenim i tranzicijskim zemljama. Ponavljale su se uzastopno godine rasta, i to u dvoznamenkastim postocima. Raspravljalo se o temama koje će se od slijedeće godine dijeliti sa zemljama Europske unije, a koje nas možda dosad nisu brinule, ali ćemo ih ubuduće neminovno doživjeti kao aktualne. Primjerice kako smanjiti troškove za energiju? Također se ukazalo i na probleme smanjenja emisije ugljikova dioksida, tim više što su ekonomija i ekologija oduvijek bile spojene posude. Zaključeno je da tko ubuduće ne bude znao kako uštedjeti na energiji i tako smanjiti troškove, sutra će mu to biti još skuplje jer će se u izdatke uvrštavati i naknade za ispuštanje CO2, te da oni koji budu pokazivali inicijativu za što većom energijskom autonomnošću, osim manjih izdataka za energiju dobit će potpore da nastave u tom smjeru.



U nastavku konferencije sudjelovali su Nino Karamatić, direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe; Lukša Novak, direktor Zračne luke Split; Tonči Peović, član Uprave Zračne luke Zagreb, Arnaut Sabatier, direktor projekata razvoja Zračne luke Paris i predstavnik ZAIC-a (Zagreb Airport International Company), Francuska, te mnogi drugi.